Kako ostati normalan i biti inovativan u novom normalnom

posaojezabava
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on linkedin
Piše: Igor Roginek

Pandemija covida-19 uzrokovala je ozbiljnu gospodarsku recesiju, najozbiljniju nakon velike depresije 1930-ih. Bez obzira na rast hrvatskog BDP-a od 16% (koje valjda nitko nije očekivao) glavno pitanje kojima su se poduzetnici bavili je kako u takvim uvjetima održati glavu iznad vode i opstati na tržištu. 

A oni koji brinu o svom timu u godini obilježenoj pandemijom razmišljali su i o tome što i kako radimo, koliko radimo i kakav to utjecaj ima na naše psihofizičko stanje i/ili privatni život. 

Neizvjesnost i nesigurnost


Procjenjuje se da u svijetu od depresije i anksioznosti pati 264 milijuna ljudi. Studija Svjetske zdravstvene organizacije pokazala je da manjak produktivnosti na radnom mjestu uzrokovanih depresijom i anksioznim poremećajima globalno gospodarstvo godišnje koštaju 1 bilijun američkih dolara

U vrijeme globalne pandemije koronavirusa, kada su ljudi posebno osjetljivi i u strahu za vlastito zdravlje i zdravlje svojih najbližih, egzistenciju i neizvjesnu budućnost, u vrijeme nove globalne recesije kao posljedica gospodarske neaktivnosti tijekom lockdowna, ti su podaci zasigurno veći, a problem još ozbiljniji. 

Naime, prema podacima istraživanja koje je provela grupa znanstvenika/ica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, doživljaj opće nesigurnosti posla je značajno porastao u odnosu na razdoblje prije pandemije. Osobe zaposlene u biznis sektoru osjećaju veći stupanj neizvjesnosti vezane uz mogućnost gubitka posla.

Mentalno zdravlje na radnom mjestu


Upravo zbog toga počeli smo otvorenije i češće nego ikada govoriti o mentalnom zdravlju na radnom mjestu. Odnosno, o mentalnom zdravlju u novoj normalnosti, jer se i definicija i percepcija radnog mjesta unazad godinu i pol značajno promijenila. Poduzeća su postala odgovornija i svjesnija problema stresa i potencijalnog burn out-a svojih zaposlenika. I sve više ulažu u različite oblike prevencije, podrške ili olakšavanja nošenja s krizom. Od fleksibilnog radnog vremena, redizajna posla, preko unaprjeđenja dinamike radnog mjesta, podržavajuće i povjerljive komunikacije, pa sve do osiguravanja stručne potpore kada je to potrebno. 

Ako ništa drugo, ove su nas okolnosti naučile jednoj stvari: da možemo raditi na sebi i svom psihofizičkom zdravlju, i da nije sve što nas trenutačno okružuje i opterećuje isključivo loše i depresivno. 

Ipak, već spomenuto istraživanje pokazalo je da su zaposlenici izrazito nezadovoljni mogućnostima koje im organizacije pružaju za osobni rast i učenje te klimu u organizacijama u kojima rade ne procjenjuju stimulativnom. Takav rezultat upućuje na smanjenu mogućnost naših poduzeća na prilagodbu novim uvjetima rada, za koju su potrebni učenje, kreativnost i inovativnost, a što može imati dugoročne ekonomske posljedice. 

Vrijednost rada


Te su okolnosti nove normalnosti, koja nam je donijela odvojenost od kolega, rad od kuće, ubrzanu digitalizaciju poslovanja i više nego ikad korištenje svih blagodati tehnološkog razvoja, posve logično nametnule i propitivanje vrijednosti samog rada. 

Koliko radimo, što radimo, zašto, jesu li naši poslovni procesi učinkoviti, stvara li taj posao neku novu društvenu vrijednost? Na koji način balansiramo između privatnog i poslovnog života? Gdje je granica privatnosti u trenucima rada od kuće? Kada se odmaramo, jesmo li zapravo postali dostupni 24/7? Poštujemo li tuđe vrijeme ili nam je novonormalno postalo da i mi svakog možemo kontaktirati u bilo koje doba? Upravljaju ju li Zoom – Teams – Skype – Meet – WhatsApp – Viber – e-mail – chat – kalendar notifikacije nama ili mi njima? 

Rad bi nam trebao omogućiti „kupovinu“ slobodnog vremena. Da za onu vrijednost koju stvorimo našim radom možemo biti u stanju „kupiti“ novu dodanu vrijednost u obliku kvalitetno provedenog vremena izvan ureda, radeći ono što nas raduje i ispunjava. 

Internetska anketa „Utjecaj pandemije COVID-19 na roditeljske prakse očeva“ pokazala je da 54% očeva u Hrvatskoj u pandemiji odlučilo da u budućnosti želi više ravnoteže između poslovnog i privatnog života. I tu treba tražiti rješenje, vodeći računa da zaposlenici koji rade od kuće kažu da su više radno opterećeni od radnika koji redovito odlaze na posao ili kombiniraju rad od kuće s odlascima na posao. 

Inovativno radno ponašanje


Mogući odgovor na pitanje vrijednosti rada je i inovativno radno ponašanje. Ono uključuje svjesno i namjerno uvođenje i primjenu ideja, procesa i proizvoda/usluga kojima se nastoji poboljšati dobrobit pojedinaca, grupa ili cijelog društva. Kao takvo, inovativno radno ponašanje može biti ključno za opstanak i uspješno poslovanje vašeg poduzeća u neizvjesnim i nepovoljnim ekonomskim uvjetima. 

Pokušajte svoje organizacijske prakse i strategije prilagoditi tome. Ako ćete 

  • ulagati u profesionalni razvoj ljudi u timu, 
  • poticati ih na sudjelovanje u donošenju odluka te 
  • transparentno i pravovremeno komunicirati o promjenama u organizaciji, 

imat ćete značajno inovativnije zaposlenike. A kao voditeljima poduzeća i timova primarna vam je zadaća brinuti za vaše radnike. 

Zašto i kakvu strategiju razvoja ljudskih potencijala izabrati pročitajte ovdje ili bacite oko na to kako vam još možemo pomoći da stvorite čim više toga dobroga.

ACT GRUPA ČAKOVEC

Dr. Ivana Novaka 38
40000 Čakovec – HR
info@act-grupa.hr
+385 40 390 047
_______
OIB 17942508126
HR 47 2402 0061 1006 84081

ACT Grupa Zagreb

Zagrebački inovacijski centar
Avenija Dubrovnik 15/1
(paviljon 12), modul 43
10000 Zagreb – HR

hrHrvatski
Scroll to Top