Svjetski dan dobrih djela (eng. Good deeds day) se diljem svijeta obilježava upravo danas, 16. travnja.
U Hrvatskoj udruga Djeca za bolji svijet, partner svjetske organizacije Good Deeds Day, već drugu godinu za redom koordinira obilježavanje ovoga dana u Hrvatskoj, ali po novom i u Bosni i Hercegovini, Srbiji te Sloveniji.
Prošle godine su tim povodom kod nas organizirane volonterske akcije u 40-ak gradova i mjesta, a brojna se događanja diljem zemlje odvijaju i danas. Tematski raspon akcija je iznimno širok – tu su sadnje drveća, skupljanje smeća po šumama, besplatna predavanja i predstave, programi pomaganja beskućnicima, posjete staračkim domovima…
Upravo je voluntarizam jedna od ključnih ideja koje se promoviraju obilježavanjem Svjetskog dana činjenja dobrih djela. Good Deeds Day organizacija inače djeluje u 108 zemalja svijeta i okuplja gotovo četiri milijuna volontera.
Nastavno na to, i mi u ACT-u na svakodnevnoj bazi imamo priliku i čast raditi s onima koji donose pozitivne promjene u društvo, a koji se također iznimno često oslanjaju na pomoć svojih volontera. Radimo s onima koji mijenjaju zakone i propise, unaprjeđuju svoje sredine, jačaju ugrožene skupine, čine dobro za okoliš…
Stoga vam na ovaj dan, posvećen upravo takvim ljudima, donosimo priče o tri udruge koje su dio aktualne generacije Akademije poslovnih vještina, a koje svojim djelovanjem mijenjaju društvo na bolje. Oni su Mali zmaj iz Zagreba, Žene za otok s Krka te Kotar teatar iz Delnica.
Mali zmaj, društvo za poboljšanje kvalitete života siromašne i nezbrinute djece
Mali zmaj radi velike stvari, o čemu najbolje govore brojke.
Nastali su u prosincu 2009. godine, a trenutno imaju 205 korisničkih obitelji u kojima je 477 djece. Dodatno pomažu i tri sigurne kuće, prihvatilište i mali dom za majke i djecu u kojima je ukupno 162 djece. Sveukupno, brinu za 639 djece.
Imaju sedam zaposlenih među kojima su pedagog, socijalni radnik i logoped. Prošle su godine izbrojali fascinantnih 10 009 volonterskih sati od 421 volontera.
Pomoć za školske dane
Jedan od programa na koje su posebno ponosni je „Mali zmaj ide u školu“. U 2022. su u sklopu njega opremili 341 dijete školskim priborom, majicama i tenisicama za tjelesnu i zdravstvenu kulturu te ruksacima.
„Svakog djelatnika vjerojatno motivira nešto drugo, no na kraju svi imamo isti cilj, a to je usrećiti što više djece pogođene siromaštvom. Najviše nam daje vjetar u leđa kada dobijemo zahvalu od djeteta ili obitelji. Tada vidimo da ono što činimo zaista ima smisla. Da dijete kojem smo našli donatora koji je uplaćivao za Školu stranih jezika na kraju upiše Filozofski fakultet, da dijete koje dobiva donaciju za članarinu donese s natjecanja medalju, kada dobijemo sliku s maturalca na koji dijete ne bi išlo da mu nismo to financirali“, kaže nam Martina Leopold, predsjednica i koordinatorica udruge.
Bez volontera – ništa
Iza njih je, nastavlja Martina, mnogo divnih priča.
„Nedavno nas je kontaktirao jedan volonter, otac tinejdžera koji završava Frizersku školu, da bi njegov sin besplatno šišao naše korisnike. Imamo jednog taksistu koji besplatno prevozi naše korisnike koji inače žive van Zagreba i došli su na pregled u bolnicu u Zagreb. Ima tu i firmi poput GLS-a koji besplatno dostavlja pakete hrane do naših korisnika, Pepco koji vodi 60 djece – naših korisnika – na more, Decathlon koji oprema sportaše sa sportskom opremom… No, svi naši donatori zaslužuju biti spomenuti jer iza svake donacije i svakog poklona stoji osoba koja je odlučila učiniti dobro djelo, ostaviti pozitivan trag u svijetu i u životu djeteta“, ponosna je.
Kaže kako ne može zamisliti rad njihove udruge bez volontera uvijek spremnih na pomoć.
„S obzirom na veliki broj korisnika, pa time i paketa i poklona koje za njih spremamo, ne možemo niti zamisliti kako bismo se snalazili bez njihove podrške“, zaključuje.
Žene za otok, udruga za osnaživanje otočanki
Oko 150 kilometara dalje od Zagreba, na otoku Krku, Dan žena se slavio cijeli ožujak. Barem u udruzi Žene za otok, koja ima oko 40 članica. Za ovaj poseban mjesec su ženama pripremile avanturu u prirodi s Markom Sladićem, lokalnim turističkim vodičem, druženje Večer Balaševića za Dan žena, te baletnu radionica s Igorom Čupkovićem, profesionalnim plesačem baleta.
Osnaživanje žena, otočanki, je srž onoga čime se bave Žene za otok. Podupiru ženske poduzetničke priče, organiziraju radionice, edukacije, pa i zabavne sadržaje. Sve njihove aktivnosti su besplatne i otvorene svima koji za njih imaju interesa. Lista akcija koje organiziraju stalno raste, kao i geografsko područje njihova djelovanja; sve više surađuju i sa ženama s drugih otoka, iz Gorskog kotara…
„Super nam je ova pozitivna vibra koju širimo i gradimo, promoviramo određene vrijednosti kao što su zajedništvo, solidarnost i briga za svoje mjesto, ali promoviramo i svoj otok i otočki način života“, govori nam Jovana Čutul, predsjednica udruge.
Uključenost u odluke zajednice
Pa, kakav je život na njihovom otoku?
„Krk je otok izuzetne sezonalnosti. Ljetna preopterećenost i zimsko zatišje dvije su strane medalje. Jedno bez drugog ne ide jer ljetni ritam nitko ne bi mogao izdržati 12 mjeseci u godini. Mi pokušavamo ispuniti zimu kvalitetnim sadržajima koji nas osnažuju i pomažu nam da lakše prebrodimo ljetne mjesece. Također pokušavamo motivirati žene da se što aktivnije uključe u javni život. Balansom muške i ženske energije zasigurno možemo otok učiniti boljim mjesto i vjerujem da se to vidi kroz naš rad koji je već uvelike prepoznat u županiji“, priča Jovana.
Razgovaramo i s Jasminkom Gršković, jednom od članica udruge, koja ima svoj OPG primarno koncentriran na proizvode od filca. Ona nam na vlastitom primjeru pokazuje što znači kada žena pomogne ženi.
„Prošlo ljeto imala sam u jednom danu jako puno online narudžbi. Nisam imala toliko zaliha. bilo mi je potrebno više ruku za izradu loptica. Naravno sjetila sam se Andrijane Rušin Fiorentin koju sam učila filcati da ima dovoljno vještine da mi uskoči.I puno mi je značilo da mi jedno popodne pomogne. Naime tu smo svi blizu jedni drugima i uvijek možemo uskočiti na dva tri sata što onome tko je u potrebi puno znači. Socijalni kapital je najvrjednije što udruga daje članovima“, govori Jasminka.
No, nastavlja, nije sva vrijednost koju stvaraju isključivo na relaciji žena-ženi.
„Osobno sam pomagala drugima volontirajući sa svojim vještinama filcanja u staračkom domu, u naselju Roma na otoku, u edukacijama srednjoškolaca na Krku i Pagu. Nakon takvih radionica uvijek mi priđe neko dijete i kaže: ‘I ja ću kupiti ovce’. Smatram da moj rad s vunom osvješćuje koliko je ovca bila važna za život na otoku. Ona je bila hraniteljica i oblačila je stanovništvo. To je dio identiteta i prepoznatljivosti otoka i treba se sačuvati. Jer ljudi putuju u druge krajeve baš zato da vas upoznaju onakve kakvi jeste“, smatra Jasminka, koja govori da otok ima brojne prednosti; sve je blizu, u svakodnevnom ste kontaktu s prirodom i tišinom te svjedočite fascinantnoj izmjeni godišnjih doba.
Volontiranje – terapija koja je dobra i za CV
I rad udruge Žene za otok se najvećim dijelom temelji na volontiranju.
„Budući da u svome članstvu imamo skoro sva zanimanja i djelatnosti, volimo reći da smo samoodržive i većinu stvari same odrađujemo. No pokušavamo i platiti dio rada u slučajevima kada posao zahtjeva mnogo nečijeg truda i rada jer ga cijenimo i smatramo da svaki rad zaslužuje biti plaćen. No, i dalje je volonterstvo temelj našeg djelovanja, nemamo zaposlenih osoba u udruzi, ali imamo iznimne žene u članstvu i mnoge suradnice u županiji, ali i šire koje nam uvelike pomažu“, govori Jovana Čutul, koja je diplomirala na temu civilnog društva te i sama volontira(la) za brojne organizacije.
Na fakultetu su to bili GONG i Amnesty International, a po povratku u Krk Kreativni Krk, udruga Antifašista otoka Krka i Gradsko društvo Crvenog križa Krk. Vodila je i radionice o trgovini ljudima te pomagala u brojnim akcijama.
„U udruzi organiziramo i panele u srednjoj školi na kojima volim naglasiti srednjoškolcima koliko ih volontiranje može obogatiti, ali može biti i ona razlika u CV-u kada izađu iz škola ili fakulteta. Brojni psihoterapeuti danas preporučuju upravo volontiranje kao vrstu terapije za sve one koji se bore s egzistencijalnim vakuumom ili ništavilom, zapravo idejom da život nema smisla. Mene rad u udruzi zasigurno ispunjava iako ima dana kada je zbilja i teško, no da je lako gdje bi bio izazov?“, zaključuje Jovana.
Umjetnička organizacija Kotar teatar
Sjajan primjer za to koliko umjetnost može oplemeniti život neke zajednice je Kotar teatar, umjetnička organizacija koja djeluje u Delnicama. Osnivač Matija Kezele nam iskreno govori kako su ga prije 11 godina, kada je došao u Delnice, gledali ispod oka, skeptično.
„Nitko od tadašnje ekipe suradnika nije imao neku posebnu poveznicu s Gorskim kotarom, osim mene, s time da sam i ja iz Zagreba te da nisam odrastao u Delnicama. Danas većina stalnih suradnika i volontera organizacije dolazi iz Gorskog kotara, a u sklopu Kotar teatra provodimo različite interdisciplinarne umjetničke programe te djelujemo kao regionalni distributer kazališnih gostovanja na devet jedinica lokalne samouprave u Gorskom kotaru. Program organizacije u 2023. ostvarujemo uz potporu Zaklade Kultura nova, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Delnica i Primorsko-goranske županije na čemu smo iznimno zahvalni“, govori Matija.
Kazalište kao mjesto promjene
Svojim je djelovanjem promijenio kulturnu sliku kraja te aktivirao lokalnu zajednicu. Kaže kako su kultura i dobra djela uvelike povezani.
„Radeći u kazalištu od malih nogu uviđam da se dobra djela mogu reflektirati na odnos između umjetnika koji odabirom tema mogu ukazati na neku nepravdu ili problem, a koji onda nakon izvedbi može (i treba) potaknuti na pronalaženje načina kako određenu prepreku zajedno i ‘preskočiti’. Kroz sve vidove umjetnosti – pa tako i u kazalištu – postoje brojni stilovi u kojima pojedinac ili grupa rješava određeni problem ili služi kao alat u komunikaciji“, govori Matija.
Primjera dobrih djela s kojima se susreo kroz godine, priča, ima puno.
„Prva mi na pamet pada jedna svježa anegdota. Prostor gdje redovno održavamo probe za nove predstave koje pripremamo bio je zauzet i na društvenim mrežama objavili smo poziv u pomoć ako bi nam netko mogao ustupiti svoj prostor za ta dva termina. Javilo nam se puno kolega kojima i ovim putem zahvaljujemo, a posebno Luciji koja nam je čak ponudila svoj dom kao mjesto za probe“, priča.
Preko volonterstva do obrazovanja
Zanimljivo je da je on bio dio i Crvenih nosova, klaunova doktora. Priča nam i o tome iskustvu.
„Crveni nosovi ne mogu biti bolji primjer dobrih djela jer svakom svojom izvedbom (vizitom) razveseljavaju sve one kojima je smijeh najpotrebniji. Imao sam čast biti jedan od sada već mnogih Klaunova doktora u Hrvatskoj, a udruzi sam se pridružio nakon što sam prošao audiciju za klaunove doktore 2013. godine, a zbog odlaska na studij u Dansku 2016. prestajem djelovati unutar udruge. Teško mi je napisati što mi je sve donijelo iskustvo odlazaka u bolnice i u staračke domove jer se teško može riječima opisati što doživite na tim putovanjima. Zbog stalne edukacije klaunova doktora imao sam prilike učiti od svjetski poznatih predavača u sklopu Internacionalne škole za humor u Beču (International School of Humour), što me potaklo da 2016. godine upišem The Commedia school u Kopenhagenu gdje sam, inspiriran radom u Crvenim nosovima, dvije godine izučavao stilove u komediji“, priča Matija, jedan od onih koji će vas motivirati da danas – ali i bilo koji drugi dan – učinite nešto dobro za druge, a time i za sebe.
HR