U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo različitih kriznih situacija u Hrvatskoj – poplave, požari, izbjeglička kriza, COVID-19 kriza, a najnovija kriza koja je pogodila hrvatsko društvo je kriza uzrokovana potresom, prvo u Zagrebu u ožujku 2020., a potom u Petrinji i okolnim mjestima u prosincu 2020. godine.
Krizna stanja poput poplava, humanitarne izbjegličke krize, pandemije ili potresa jasno su pokazala važnost volonterskog angažmana. Upravo su se volonteri našli u prvim redovima zaštite ranjivih skupina, saniranja štete, socijalne i psihološke podrške, stvarajući na taj način i šireći mrežu solidarnosti kroz različite oblike povezivanja i zajedničkog djelovanja za opće dobro.
Tim okupljen oko projetka Radius V koji se bavi istraživanjem i razvojem volonterstva, proveo je istraživanje čiji je fokus na kriznom volontiranju na području Sisačko-moslavačke županije tijekom krize uzrokovane potresom koji se dogodio u prosincu 2020. g. te iskustvima volontera tijekom samog volontiranja, kao i o njihovim dojmovima i stavovima nakon volontiranja.
Solidarnost prije svega
Rezultati dobiveni ovim istraživanjem ne mogu se generalizirati, no naglašena je osobito solidarna dimenzija hrvatskog društva – volonteri su kao glavnu motivaciju za volontiranje navodili solidarnost prema stradalom stanovništvu te su posebno istaknuli važnost brzine odaziva građana na volontiranje i doniranje potrepština.
Ipak, vidljivo je i nepovjerenje u institucije, što pokazuju brojna društvena istraživanja, pa i ovo. Volonteri su iznimno kritični prema reakciji nadležnih institucija i smatraju da su velik dio tereta ove krize na leđima iznijele organizacije civilnoga društva i neformalne inicijative.
“…zbog svega toga je očito da je potrebna koordinacija od strane države i lokalnih vlasti, ali toga nema. Nema strategije, nema ideje kako se upravlja krizom. Mislim da to ni sada nismo naučili.”
volonter-ispitanik
Ispitanici su naveli nužnost poboljšavanja sustava reagiranja u krizi, uključujući i krizno volontiranje, smatraju tako da je koordinacija volontera mogla i trebala biti bolja, a naglašena je i potreba za boljim informiranjem građana – kako ne bi dolazili spontano i samoinicijativno na krizom pogođeno područje jer to može dovesti do zastoja u pružanju pomoći i općenito stvaranju kaosa na terenu
Rezultate istraživanja možete pronaći ovdje.
Projekt Radius V sufinanciran je iz Europskog socijalnog fonda, a projektni konzorcij čine DKolektiv – organizacija za društveni razvoj, Hrvatski centar za razvoj volonterstva, Volonterski centar Zagreb, Udruga „MI“ – Split, Udruga za razvoj civilnog društva SMART, Centar za civilne inicijative, ACT Grupa, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci, Grad Split, Grad Rijeka i PRONI Centar za socijalno podučavanje.
EN