Piše: Igor Roginek
Pandemija covida-19 uzrokovala je ozbiljnu gospodarsku recesiju, najozbiljniju nakon velike depresije 1930-ih. Bez obzira na rast hrvatskog BDP-a od 16% (koje valjda nitko nije očekivao) glavno pitanje kojima su se poduzetnici bavili je kako u takvim uvjetima održati glavu iznad vode i opstati na tržištu.
A oni koji brinu o svom timu u godini obilježenoj pandemijom razmišljali su i o tome što i kako radimo, koliko radimo i kakav to utjecaj ima na naše psihofizičko stanje i/ili privatni život.
Neizvjesnost i nesigurnost
Procjenjuje se da u svijetu od depresije i anksioznosti pati 264 milijuna ljudi. Studija Svjetske zdravstvene organizacije pokazala je da manjak produktivnosti na radnom mjestu uzrokovanih depresijom i anksioznim poremećajima globalno gospodarstvo godišnje koštaju 1 bilijun američkih dolara!
U vrijeme globalne pandemije koronavirusa, kada su ljudi posebno osjetljivi i u strahu za vlastito zdravlje i zdravlje svojih najbližih, egzistenciju i neizvjesnu budućnost, u vrijeme nove globalne recesije kao posljedica gospodarske neaktivnosti tijekom lockdowna, ti su podaci zasigurno veći, a problem još ozbiljniji.
Naime, prema podacima istraživanja koje je provela grupa znanstvenika/ica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, doživljaj opće nesigurnosti posla je značajno porastao u odnosu na razdoblje prije pandemije. Osobe zaposlene u biznis sektoru osjećaju veći stupanj neizvjesnosti vezane uz mogućnost gubitka posla.
Mentalno zdravlje na radnom mjestu
Upravo zbog toga počeli smo otvorenije i češće nego ikada govoriti o mentalnom zdravlju na radnom mjestu. Odnosno, o mentalnom zdravlju u novoj normalnosti, jer se i definicija i percepcija radnog mjesta unazad godinu i pol značajno promijenila. Poduzeća su postala odgovornija i svjesnija problema stresa i potencijalnog burn out-a svojih zaposlenika. I sve više ulažu u različite oblike prevencije, podrške ili olakšavanja nošenja s krizom. Od fleksibilnog radnog vremena, redizajna posla, preko unaprjeđenja dinamike radnog mjesta, podržavajuće i povjerljive komunikacije, pa sve do osiguravanja stručne potpore kada je to potrebno.
Ako ništa drugo, ove su nas okolnosti naučile jednoj stvari: da možemo raditi na sebi i svom psihofizičkom zdravlju, i da nije sve što nas trenutačno okružuje i opterećuje isključivo loše i depresivno.
Ipak, već spomenuto istraživanje pokazalo je da su zaposlenici izrazito nezadovoljni mogućnostima koje im organizacije pružaju za osobni rast i učenje te klimu u organizacijama u kojima rade ne procjenjuju stimulativnom. Takav rezultat upućuje na smanjenu mogućnost naših poduzeća na prilagodbu novim uvjetima rada, za koju su potrebni učenje, kreativnost i inovativnost, a što može imati dugoročne ekonomske posljedice.
Vrijednost rada
Te su okolnosti nove normalnosti, koja nam je donijela odvojenost od kolega, rad od kuće, ubrzanu digitalizaciju poslovanja i više nego ikad korištenje svih blagodati tehnološkog razvoja, posve logično nametnule i propitivanje vrijednosti samog rada.
Koliko radimo, što radimo, zašto, jesu li naši poslovni procesi učinkoviti, stvara li taj posao neku novu društvenu vrijednost? Na koji način balansiramo između privatnog i poslovnog života? Gdje je granica privatnosti u trenucima rada od kuće? Kada se odmaramo, jesmo li zapravo postali dostupni 24/7? Poštujemo li tuđe vrijeme ili nam je novonormalno postalo da i mi svakog možemo kontaktirati u bilo koje doba? Upravljaju ju li Zoom – Teams – Skype – Meet – WhatsApp – Viber – e-mail – chat – kalendar notifikacije nama ili mi njima?
Rad bi nam trebao omogućiti „kupovinu“ slobodnog vremena. Da za onu vrijednost koju stvorimo našim radom možemo biti u stanju „kupiti“ novu dodanu vrijednost u obliku kvalitetno provedenog vremena izvan ureda, radeći ono što nas raduje i ispunjava.
Internetska anketa „Utjecaj pandemije COVID-19 na roditeljske prakse očeva“ pokazala je da 54% očeva u Hrvatskoj u pandemiji odlučilo da u budućnosti želi više ravnoteže između poslovnog i privatnog života. I tu treba tražiti rješenje, vodeći računa da zaposlenici koji rade od kuće kažu da su više radno opterećeni od radnika koji redovito odlaze na posao ili kombiniraju rad od kuće s odlascima na posao.
Inovativno radno ponašanje
Mogući odgovor na pitanje vrijednosti rada je i inovativno radno ponašanje. Ono uključuje svjesno i namjerno uvođenje i primjenu ideja, procesa i proizvoda/usluga kojima se nastoji poboljšati dobrobit pojedinaca, grupa ili cijelog društva. Kao takvo, inovativno radno ponašanje može biti ključno za opstanak i uspješno poslovanje vašeg poduzeća u neizvjesnim i nepovoljnim ekonomskim uvjetima.
Pokušajte svoje organizacijske prakse i strategije prilagoditi tome. Ako ćete
- ulagati u profesionalni razvoj ljudi u timu,
- poticati ih na sudjelovanje u donošenju odluka te
- transparentno i pravovremeno komunicirati o promjenama u organizaciji,
imat ćete značajno inovativnije zaposlenike. A kao voditeljima poduzeća i timova primarna vam je zadaća brinuti za vaše radnike.
Zašto i kakvu strategiju razvoja ljudskih potencijala izabrati pročitajte ovdje ili bacite oko na to kako vam još možemo pomoći da stvorite čim više toga dobroga.
EN