Piše: Ana Brigović
Hoće li se ekonomski deficit morat krpat porastom poreza ili možda inflacijom? Hoće li biti drugi val i kad? Da li će sezona stvarno biti samo turisti iz EU? Petsto pitanja i još više nepoznanica. I kako sad planirati zalihe, resurse, investicije, marketinške kampanje, prodajne targete itd?
A da se održimo moramo imati kontinuitet, kako vlastitog poslovanja, tako i tržišne pozicije, kvalitete radne snage itd.
Postoji izreka da su svi planovi na kraju krajeva pomalo beskorisni jer se uvijek pojavi nešto nepredviđeno, ali je zato sama aktivnost planiranja najkorisnija praksa za naše poslovanje.
Radi se o tome da je nošenje s nepoznanicama, i odlukama kad je toliko toga nepoznato, samo pitanje toga koliko smo robusni u glavi. Možemo ostvariti sve što možemo smisliti. Savladavanje izazova i promjena je najčešće pitanje snalažljivost i promišljenosti. Zato je planiranje super – vježba nam mozak upravo prema toj robusnosti. Ako u misaonom eksperimentu možemo smisliti si snaći se, realno je da će nam mašine u glavi dobro radit i kad dođe situacija.
Ako razmišljamo samo unutar jednog narativa izgubit ćemo perspektivu. Narativi naime oblikuju ponašanja i paradigme. A realni svijet najiskrenije ne funkcionira po urednom narativnom smislu, kao što je slučaj u pričama. Stoga je korisno promisliti kroz čim više različitih narativa i perspektiva. Kroz čim šire alternative vidimo više opcija – i sve nam trebaju. Jer ne postoji ‘jedan pravi’ izbor. Postoji samo nama optimalan izbor. Dovoljno dobar izbor je odličan izbor.
Iznimno kvalitetan alat, koji biznis koristi već pola stoljeća, je scenario planning. Ukoliko vas zanima kako planirati za narednih 6mjeseci, godinu dana, tri godine, preporučamo vam da probate taj alat gdje sagledamo svoje poslovanje, i odgovaramo na pitanje ‘što napraviti ako?’, kroz 3 različita scenarija (narativa).
Kratki vodič kroz scenario planning dostupan je ovdje.
EN