razumijevanje kulturnih razlika u poslovnom kontekstu

etiquet-1024x682
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on linkedin
Piše: Igor Roginek

U vašoj ste poduzetničkoj karijeri sigurno barem jednom čuli kako netko za sebe tvrdi da je specifičan, ili da nešto što se radi negdje drugdje ne može „proći“ kod nas. Najčešće su u pitanju nijanse, ali su one toliko važne da izazivaju nesuglasice među ljudima iz različitih krajeva. Upravo to je kultura. U svojem najjednostavnijem obliku definicija kulture bi se mogla svesti na rečenicu mi to tako ovdje radimo

Dakle, riječ je o načinu na koji se stvari rade. Taj način se često razlikuje i u okviru iste nacionalne kulture ovisno o kojem specifičnom dijelu govorimo: regija, grupa i slično.

Zapravo, kultura je naučeni skup zajedničkih vrijednosti, stavova, uvjerenja, običaja i ponašanja koje jedno društvo razlikuje od drugog. Sve ono što se vidi (ponašanje i običaji prije svega), samo je vrh ledenog brijega, a ispod su sve usvojene „stvari“ (način razmišljanja, uvjerenja, vrijednosti i sl.) koji utječu na ponašanje. Zato se kultura i predstavlja kao santa leda – najveći dio je nevidljiv.

 izvor: Torben Rick; www.torbenrick.eu

Elementi kulture su mnogobrojni. Radna etika, ekonomski razvoj, komunikacija, jezik, religija, vrijednosti, stavovi i uvjerenja samo su neki od elemenata kulture. Svaki od ovih elemenata utječe na kreiranje općeg društveno-kulturnog okruženja koje utječe i na organizacijsku i poslovnu kulturu.

Vjerojatno najpoznatiji model istraživanja kulturalnih razlika među državama je onaj nizozemskog socijalnog psihologa Geerta HofstedeaHofstedeov model te razlike sagledava kroz prizmu udaljenosti od moći, izbjegavanja neizvjesnosti, zadovoljenja potreba te odnosa individualizam – kolektivizam, muškost – ženskost i dugoročna – kratkoročna orijentacija. Rezultati analize prema tim dimenzijama nam daju svojevrsni okvir prema kojem možemo strukturirati organizaciju, motivirati članove/ice tima, definirati organizacijsku kulturu ili način na koji rješavamo probleme. 

A ukoliko poduzeće posluje u različitim zemljama, bilo bi svakako mudro da se na upravljačkoj razini ove suptilne razlike uoče i uzmu u obzir kako bi se predvidjelo ili razumjelo ponašanje kupaca i/ili konkurencije.

Pa, ‘ajmo za primjer usporediti Hrvatsku i Sloveniju, kao neko blisko tržište na koje i dobar dio vas plasira svoje proizvode/usluge. A i u kontekstu stereotipa i predrasuda koje imamo jedni prema drugima. Da vidimo jesmo li baš toliko različiti. 🙂 

“Naši” su plavi

I Hrvatska i Slovenija imaju visoku ocjenu udaljenosti od moći, što znači da ljudi u obje zemlje prihvaćaju i očekuju strogo centralizirani sustav upravljanja i delegiranje zadataka i odgovornosti s više prema nižoj poziciji. 

Također, obje zemlje su kolektivistička društva, što se vidi na dugoročnoj posvećenosti pripadnosti grupi, bilo da je to obitelj, nacionalna pripadnost ili nešto drugo (u obje zemlje je, primjerice, izražena visoka svijest o nacionalnom identitetu i patriotizam, jako puno ljudi se identificira s nogometnim klubovima ili nacionalnom reprezentacijom, regionalni identitet je izrazito važan, vrlo smo homogeni kada su u pitanju humanitarne akcije…). U poslovnom kontekstu odnosi poslodavac – zaposlenik doživljavaju se u moralnom smislu, a odluke o zapošljavanju i napredovanju (barem nesvjesno) uzimaju u obzir pripadnost zaposlenika određenoj grupi. 

U dimenziji žensko – muško, obje zemlje su na lijevoj strani skale, što znači da su žensko društvo, s tim da je Hrvatska bliža sredini (pa možemo reći da je relativno ženko društvo), dok je Slovenija izrazito žensko društvo. To znači da je fokus rada na dobrobiti, dominiraju vrijednosti kao što su briga o drugima, solidarnost i kvaliteta života, a sama kvaliteta života (nešto više u Sloveniji nego u Hrvatskoj) je znak uspjeha. Hrvatima je u tom kontekstu isticanje u svom okruženju (društveni status) ipak nešto važnije nego Slovencima.   

Isto tako, i slovenska i hrvatska kultura imaju snažne tendencije izbjegavanja nesigurnosti, odnosno neizvjesnosti. To znači da u društvu postoji emotivna potreba za pravilima (iako ta pravila skoro nikada ne funkcioniraju u praksi! :-D). Jako puno se radi, (materijalna) sigurnost je svima vrlo važna, a, iako volimo hijerarhijski sustav u kojem će nam nadređeni reći što i kako moramo raditi, nismo skloni prihvaćanju promjena i inovacija u poslovnim procesima.

No, ipak postoje razlike kada govorimo o orijentiranosti na duži ili kraći rok te zadovoljavanju potreba. 

U kontekstu dugoročne orijentacije, hrvatska kultura je prema rezultatima dosta pragmatična. Što bi značilo da potiče napore i edukaciju kao način pripreme za budućnost i ima sposobnost prilagođavanja tradicije lako promijenjenim uvjetima, snažnu sklonost štednji i ulaganju, štedljivost i ustrajnost u postizanju rezultata. Slovenija se s indeksom 49 nalazi na sredini skale te nije moguće jasno utvrditi kulturalne preferencije u ovom kontekstu. 

Isto vrijedi i za aspekt udovoljavanje potrebama – Slovenija ima srednju ocjenu, dok Hrvatska pokazuje kulturu suzdržanosti. Takva društva imaju tendenciju cinizma i pesimizma. Suzdržanost je percipirana kao društveno prihvatljiva, a udovoljavanje vlastitim potrebama je nekako pogrešno.

Foto: Drago Sopta / Cropix

Iz komparativne analize kulturalnih razlika Hrvatske i Slovenije možemo zaključiti da i nismo toliko različiti kao što to nekada mislimo. Naravno, određene razlike postoje, u nekim elementima jedna ili druga kultura su više ili manje izražene, a na nama je odluka hoćemo li ih ignorirati ili prihvatiti. No, kao što sam već spomenuo na početku teksta, važno je da smo ih u poslovnom kontekstu svjesni. 

Priroda ne voli monolitne kulture. Voli raznolikost. Različitost nam omogućuje razvoj, ali i da svatko da svoj najveći doprinos razvoju u skladu s vlastitim snagama.

Što vi smislite? Je li Geert Hofstede u pravu?

ACT GRUPA ČAKOVEC

Dr. Ivana Novaka 38
40000 Čakovec – HR
info@act-grupa.hr
+385 40 390 047
_______
OIB 17942508126
HR 47 2402 0061 1006 84081

ACT Grupa Zagreb

Zagrebački inovacijski centar
Avenija Dubrovnik 15/1
(paviljon 12), modul 43
10000 Zagreb – HR

Scroll to Top