Što nam donosi nova financijska perspektiva EU?

fotolia_43285438_subscription-the-euros
Pišu: Ana Brigović, Igor Roginek, Stjepan Mikec, Ivan Blažon

Tim podrške poduzetnicima ACT Grupe (Ana, IgorStjepan i Ivan) vam donosi osvrt na EU izvore financiranja za poduzetnike.

Nacionalna strategija


Meni su vam uglavnom komunikacije o EU fondovima, nacionalne strategije i ini dokumenti svi u kategoriji ‘’Too long, didn’t read’’. Nikako da nađem neki čitak i kratak tekst, gdje su korisne informacije. I to je nit vodilja zašto ćemo to upravo pokušati mi ovdje. 

S veljačom 2022. napokon stižu novi natječaji i fondovi. Dosta nam kasni raspisivanje višegodišnjih fondova, što je iz perspektive RH vjerojatno taman jer se godinama pisala Nacionalna razvojna strategija, koja ima eto samo 154 stranice (to je kratko za nas Hrvate!). 

U toj strategiji piše da nam je cilj do 2030. godine dostići prosjek EU – u raznim bitnim stvarima poput GDP, ekonomski rast, kvaliteta života itd. Sada smo na cca 60% od tog prosjeka. Dokument nadalje prepisuje razvojne ciljeve Unije, ali ih smješta u naš kontekst. U dokumentu pisanom kroz 2020. i 2021. godinu tako možete čitati o demografskoj katastrofi i tome kako je pola županija u ekstremnom ekonomskom zaostatku…

No, nije sve tako crno, kažu ima super stvari koje će nam doprinjeti oporavku. Npr. ulazimo u euro zonu, obećaje se pojednostavljenje poreza u narednom desetljeću, više javnih ulaganja, i Zagreb će se jačati kao ekonomski centar. Osim tih obećanja za desetljeće, sav spas je naravno u digitalizaciji i održivosti. Dvije teme koje se opetovano pojavljuju kroz sve izvore financiranja.

Izvori financiranja koji su nam dostupni kako bismo postigli ove razvojne ciljeve su: 1.Fond za oporavak; 2. Višegodišnji EU fondovi; 3. Sredstva koja idu direktno od Unije.

Višegodišnji fondovi, sedmogodišnja perspektiva, već su nešto s čime smo upoznati i biti će nam manje više isti uvjeti natječaja i isti su strukturni fondovi. Direktno od unije idu Erasmus, Horizon, Life projekti kao i EIT (European institute of technology). Fond za oporavak novitet je za koji možemo zahvaliti pandemiji. Naime uz već postojeće fondove i projekte, koji se financiraju od unije, ovaj put je EU komisija uzela zajam kako bi se oformio fond novaca za oporavak uslijed pandemije. Naš mehanizam dodjele tog novca reguliran je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti RH do 2023. A nadležno tijelo je Ministarstvo financija. 

U nastavku Igor donosi pregled višegodišnjeg financijskog okvira, a zatim slijedi osvrti kolega na to što se financira čime, odakle, kako i ostale korisne info za poduzetnike (barem ono što je za sada poznato).

 

Višegodišnji financijski okvir


Višegodišnji financijski okvir (VFO) je dugoročni proračun EU-a kojim se za razdoblje od sedam godina postavljaju ograničenja za potrošnju EU-a kao cjeline te za različita područja djelovanja. Možemo reći da je to neka zajednička europska kasa koja služi kako bi sve države članice mogle zajednički i učinkovitije financirati neke aktivnosti. Koliko para toliko muzike – nije kao naš proračun, nema deficita, rebalansa… Te su aktivnosti, naravno, određene nekim definiranim prioritetima od interesa za sve građane/ke EU. Na primjer u područjima energetike, prometa, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, klimatskih promjena i istraživanja… 

U razdoblju 2021. – 2027. sastoji se od 7 proračunskih naslova koji obuhvaćaju ukupno 17 političkih područja, a kohezijska politika nalazi se u okviru Naslova 2; Kohezija, otpornost i vrijednosti (tu su svi oni fondovi s kojima smo već upoznati i koji idu i dalje). Kohezija je i inače ključna tema u EU jer joj je cilj smanjenje razlika u razvijenosti pojedinih regija ili država. U novom razdoblju bit će usmjerena na ovih pet prioriteta ispod, a trebala bi, In sha’Allah, donijeti i veću fleksibilnost, administrativno rasterećenje i jednostavniji sustav upravljanja i kontrole za nas korisnike.




U cilju oporavka od gospodarske i socijalne štete nastale kao posljedica izbijanja pandemije COVID-19, a kao nadogradnja tim proračunskim sredstvima i budućem VFO-u, u istom razdoblju bit će aktivan i dostupan novi Instrument Europske unije za oporavak (tzv. NextGenerationEU, EU sljedeće generacije). 

Kako cijela EU sad samo mantra o digitalizaciji i zelenome, najmanje 30% ukupnih izdataka VFO-a i NGEU-a poduprijet će klimatske ciljeve, s fokusom na smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2030. g za 55%. Od 2024. godine 7,5% potrošnje usmjerit će se na ciljeve bioraznolikosti, a od 2026. postotak će se povećati na 10%. Veći fokus bit će također i na ravnopravnost spolova i rodno osviještene politike. 

Koliko love je u igri?


Hrvatska će u periodu od 2021. do 2027. godine imati na raspolaganju oko 24,5 milijarde eura. Kroz Višegodišnji financijski okvir bit će osigurano oko 14,48 milijardi eura, dok nam instrument NextGenerationEU osigurava okvirno 10 milijardi eura.
 

Što je novo i kako će to izgledati?


Sukladno novoj NUTS klasifikaciji, Hrvatska će u novome razdoblju biti podijeljena na 4 statističke regije 2. razine, umjesto na dosadašnje dvije. To su Panonska Hrvatska, Sjeverna Hrvatska, Jadranska Hrvatska i Grad Zagreb. Sve će, osim Grada Zagreba, biti klasificirane u kategoriju slabije razvijenih regija obzirom da je njihov BDP ispod 75% prosječnog BPD-a EU-a. Samim time osigurat će veće stope sufinanciranja projekata od strane EU-a. Zagrebe, sorry. 

Kao i do sada i u novome proračunskom razdoblju stopa nacionalnog sufinanciranja iznosi 15%, a nepromijenjeno ostaje i razdoblje korištenja sredstava koje će važiti za period N+3 godine.

Sredstva iz VFO-a će se koristiti kao i do sada kroz raspisivanje javnih poziva. Trenutno je u tijeku kreiranje operativnih programa za razdoblje 2021.-2027.


Operativni programi 


Negdje krajem prošle godine Vlada je donijela Odluku o operativnim programima vezanim za kohezijsku politiku za financijsko razdoblje Europske unije 2021.-2027. i tijelima zaduženima za njihovu pripremu.

To su:

  • Operativni program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. (EFRR i KF) – MRRFEU
  • Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. (ESF+) – MRMSOSP
  • Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. (EFRR, KF, FPT) – MRRFEU
  • Program ruralnog razvoja 2014.–2020. + dvogodišnje prijelazno razdoblje
     

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) financiranje je moguće za ulaganja u infrastrukturu; istraživanje i inovacije, produktivna ulaganja u MSP-ove i ulaganja usmjerena na očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, opremu, softver i nematerijalnu imovinu te umrežavanje, suradnju i razmjenu iskustava.

Iz Kohezijskog fonda (KF) podupiru se ulaganja u području prometa i okoliša, uz poseban naglasak na obnovljivoj energiji te ulaganja u TEN-T.

Europskim socijalnim fondom plus (ESF+) podupire se veći pristup zaposlenju, modernizacija institucija i usluga tržišta rada, promicanje rodno uravnoteženog sudjelovanja na tržištu rada, promicanje prilagodbe radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama, veća kvaliteta, uključivost i djelotvornost sustava obrazovanja i osposobljavanja te njihova relevantnost za tržište rada, promicanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju s naglaskom na skupine u nepovoljnom položaju, promicanje cjeloživotnog učenja.

Iz Fonda za pravednu tranziciju (FPT) mjere su posebno usmjerene na produktivna ulaganja u MSP-ove, ulaganja u aktivnosti istraživanja i inovacija te poticanje prijenosa naprednih tehnologija; ulaganja u uvođenje tehnologije i infrastrukture za čistu energiju po pristupačnoj cijeni i smanjenje emisija stakleničkih plinova; ulaganja u digitalizaciju; ulaganja u unapređenje kružnoga gospodarstva te ulaganja u dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radnika.

Natječaji, de iure, mogu biti raspisani od 1. siječnja 2022. De facto, kad bude, bit će. 

EU sljedeće generacije


Što se tiče NextGenerationEU financirat će se projekti ulaganja i reforme koji bi, kao, trebali snažno preobraziti hrvatsko gospodarstvo i društvo. Rok korištenja je srpanj 2026., financiranje 100% EU, a prioriteti su održivi oporavak gospodarstvaekonomska i socijalna otpornost te potpora zelenoj i digitalnoj tranziciji. Negdje u rujnu 2021. nam je već sjelo 818 milijuna eura za pretfinanciranje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF). To su oni Rimčevi autonomni električni taksiji, modernizacija željezničkih pruga, širokopojasni Internet u ruralnim područjima, projekti digitalizacije javne administracije, dekarboniacija javnih zgrada i slično. No, o tome više u nastavku donosi kolega Stjepan. 

Fond za oporavak


Hvatskoj će iz fonda za oporavak i otpornost (RRF – Recovery and Resilience Fund) biti raspoloživa bespovratna sredstva u okvirnom iznosu 6,3 milijardi eura i zajmovi u okvirnom iznosu 3,6 milijardi eura. Od svih fondova u novoj financijskoj perspektivi, sredstva ovog fonda je potrebno iskoristiti najranije, do kraja kolovoza 2026. godine (troškovi su priznati još od veljače 2020). Zato je upitno koliko sredstava će Hrvatska uopće uspjeti apsorbirati jer je potrebno sve isprogramirati, dodijeliti ministarstvima, raznim tijelima i institucijama na provedbu, koje onda te planove moraju sprovesti kroz svoje procedure, raspisati natječaje ako se radi o natječajima itd. 

Nacionalna plan oporavka i otpornosti je dostupan na https://planoporavka.gov.hr/. Ima 6 dijelova, a za vas, mala i srednja poduzeća, je bitna komponenta Gospodarstvo koja ima podkomponente:

  • Jačanje konkurentnosti i zelena tranzicija gospodarstva
  • Energetska tranzicija za održivo gospodarstvo
  • Unapređenje vodnog gospodarstva i gospodarenje otpadom
  • Razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava
  • Unapređenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom
  • Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma

Svaka podkomponenta ima svoje reforme i investicije i vidjet ćete da se puno toga odnosi na reforme državne uprave. Pa kad čitate dokument Plan oporavka, iako ima preko 1.200 stranica, čitajte samo podkomponente, reforme i investicije koje su relevantne za vaše poduzeće.

Za mala i srednja poduzeća općenito trebala bi biti dostupna: potpore za likvidnost i investicijska ulaganja u vidu zajmova za oporavak gospodarstva te poticanje digitalne i zelene tranzicije, povoljniji krediti za investicije i obrtna sredstva kroz osiguranje povoljnijih izvora financiranja, poticanje internacionalizacije gospodarstva RH kroz jačanje garantnog fonda osiguranja izvoza i aktivnosti izvozno kreditnog financiranja, poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, povećanje ulaganja rane faze razvoja i komercijalizacije inovacija s naglaskom na doprinos zelenoj tranziciji i digitalizaciji, ulaganja u jačanje konkurentnosti i inovativnosti kulturnih i kreativnih industrija.

Vi koji radite u sektoru hrane i poljoprivrede, pogledajte i podkomponentu Unapređenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom. Neke od predviđenih reformi su: ​​uspostava mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanca u sektoru voća i povrća, digitalna transformacija poljoprivrede, unaprjeđenje sustava doniranja hrane, izgradnja i opremanje logističko distributivnih centara za voće i povrće, pametna poljoprivreda, sustav sljedivosti, infrastrukturno opremanje banke hrane i posrednika u lancu doniranja hrane.

U podkomponenti turizma će biti dostupna ulaganja u posebne oblike turizma te jačanje konkurentnosti MSP-ova u turizmu.

U komponenti Obrazovanje, znanost i istraživanje, nekima od vas će biti zanimljiva mjera Stvaranje okvira za privlačenje studenata i istraživača u STEM i ICT područjima.

Web stranice plana oporavka nisu centralno mjesto za natječaje jer će se reforme i investicije provoditi kroz druge institucije, pa za mnoge mjere niti nećete znati da se financiraju iz ovog fonda. Međutim, dobro je pogledati koja je strategija države i što je barem potencijalno na raspolaganju te se nadati se da će biti sprovedeno u djelo. Za vas koji radite na razvoju pojedinog sektora, neće škoditi ako se aktivno uključite i kontaktirate nositelje mjera da znaju da postojite i želite biti uključeni.

Horizon Europe


Ovo su ISTRAŽIVAČKI projekti koji, na sreću, uključuju poduzetnike i poduzeća kako bi se istraživanje i rezultat istraživanja odmah mogli primijeniti u gospodarske svrhe, a ne da je istraživanje samo sebi svrha. 

Ako imate neku inovativnu ideju koja je znanstveno nedorečena, Horizon je idealan za vas. Ovdje neće proći razvoji onoga što je sigurno, već inovacije koje su nedovoljno razvijene i/ili upitne te zbog toga teško nalaze financiranja u privatnom sektoru. Smisao je da se ne propuste odlične ideje zbog nedostatka financiranja. Nemojte ovo shvatiti olako, Horizon projekti su krema EU projekata i prolaznost je jako mala. Dakle vaša upitna inovacija mora biti jako dobro potkrepljena o tome da iz upitnog u realno može doći kroz ovaj istraživački projekt. Također vas za neke projekte traže i sufinanciranja čime dokazujete i „vjeru“ u vašu ideju. 

Nadalje ćemo opisati koji su kanali i brojke Horizona. Nadam se da vas nećemo izgubiti jer Horizon je jako kompliciran, ipak tako to vole znanstvenici… 

Razdoblje provedbe: 2021-2027.
Proračun: 100 miljardi €, od čega pola za na globalne izazove i industrijsku konkurentnost.
Okvirni budžeti projekta: 4,5 miljuna €

Ciljevi

  • jačanje znanstvenih i tehnoloških temelja EU-a i europskog istraživačkog prostora (ERA)
  •  povećanje inovacijskih kapaciteta, konkurentnosti i broja radnih mjesta u Europi
  • ispunjenje prioriteta građana i održavanje našeg socioekonomskog modela i vrijednosti 

Glavni željeni učinci su svrstani u znanstvene, društvene te gospodarske. Nas interesiraju gospodarski:

  • Postizanje rasta temeljenog na inovacijama
  • Stvaranje novih i boljih radnih mjesta
  • Poticanje ulaganja u istraživanja i inovacije 

Vas kao poduzetnika najviše interesira dio Horizona koji spada pod Europsko vijeće za inovacije. Ova “sekcija“ namijenjena je kao pomoć inovatorima da stvore tržišta budućnosti te potaknu privatno financiranja i rast poduzeća. Usmjereno je na inovacije, preuzimanje rizika, prilagodljivo (da i to vidimo kod EU projekata) uz proaktivno upravljanje i naknadno praćenje. Ukupno 70% proračuna namijenjen je za MSP-ove!

Što se tiče financiranja postoje dva modela. Jedan je da dobivate u potpunosti bespovratna sredstva te drugi u kojem postoji dio vlastitog sufinanciranja, najčešće oko 30%. Vlastito sufinanciranje se veže na pozive kod kojih se direktno razvija tržišna ponuda poduzetnika, pa se tada očekuje da je taj poduzetnik voljan (mora!) i nešto uložiti u taj razvoj. Uzmite u obzir da 30% sufinanciranja redovito prelazi i 100.000 € po partneru. Ovo su veliki i skupi projekti. 

Gdje i kada?

Što trebam?

Za kraj, Horizon projekti su stvarno super, ako ih uspijete dobiti. Pazite, ovi projekti nisu za „probati“, ako ga dobijete onda se morate stvarno i posvetiti provedbi. Prijava je jako zahtjevna, tako da morate imati partnere s iskustvom s ovakvim projektima. Proračun projekata koji je uglavnom u iznosima od više milijuna eura omogućava vam da se možete posvetiti projektu, ali motivacija i rad da ga stvarno iskoristite je na vama.
 

Europski institut za inovacije i tehnologiju


Moram priznat da je EIT poprilično zbunjujuć. Ja sada već dosta dugo pratim EIT Food koji se bavi hranom i poljoprivredom i pratiti samo jednu od tema je već popriličan pothvat. Teme su podijeljene po sektorima i svaki razvija svoju zajednicu, svoje stranice itd… Sada kada sam istraživao institut u cjelosti odmah bih vam preporučio da to ne radite jer nema baš smisla. Najbolje se odmah usmjeriti na onaj dio koji je vama zanimljiv i njegove usluge. Link za to naći ćete u nastavku teksta. Sukladno tome u ovom pregledu ni nećemo ulaziti u sve mogućnosti jer bi to bio članak sam za sebe i nekoliko puta duži. Bitno je da se shvati koji je cilj EIT-a te da se vi pronađete u nekom od tih ciljeva.

Program EIT-a je sastavni dio programa Horizon. EIT je specijalizirani za ostvarivanje „Inovativne Europe“ koja je jedan od osnovnih ciljeva Horizon programa.

Ciljevi EIT-a su:

  • jačanje održivih inovacijskih ekosustava diljem Europe
  • poticanje razvoja poduzetničkih i inovativnih vještina u perspektivi cjeloživotnog učenja i potpora poduzetničkoj transformaciji sveučilišta EU-a
  • stvaranje sinergije i dodane vrijednosti unutar Horizon Europe

Ukupni proračun: 3 milijarde €
Razdoblje provedbe: 2021.-2027.

Institut a samim time i njegovi korisnici podijeljeni su tematski. Svaki dio instituta ima zasebne pozive na prijavu projekata. Iako postoji kategorizacija po tipu sudionika (poduzetnici, znanstvenici, studenti itd.) najbolje je pratiti po sektorima.

Sektori koje pokriva EIT:

  • Znanje i inovacije
  • Klima
  • Digitalizacija
  • Hrana
  • Zdravlje
  • Obnovljivi izvori energije
  • Sirovine
  • Urbana mobilnost

Svaki od navedenih sektora također razvija i svoju zajednicu o kojoj možete više saznati a možda se joj i pridružiti ovdje: https://eit.europa.eu/our-communities. Za više infomacija o tome što EIT nudi poduzetnicima pogledajte kratku brošuru na ovoj poveznicihttps://eit.europa.eu/sites/default/files/eit_entrepreneurship_update_sep_2021_0.pdf ili popratite cjelokupni program ovdje https://eit.europa.eu/our-activities/entrepreneurship

Kao što smo već spomenuli s obzirom na širinu sektora koje pokriva EIT nema smisla ulaziti u svaki od njih. Najbitnije je da znate da su to inovacijski projekti u kojima se razvija nešto novo. Većina pravila koja se odnose na Horizon stoje i ovdje, samo je ovo više specijalizirano.Uspješne EIT priče za inspiraciju:  https://eit.europa.eu/news-events/success-stories 

Erasmus za mlade poduzetnike


Da ne odustanete od čitanja, mladi poduzetnik odnosi se na godine vaše poslovanja, a ne na vaše godine. Erasmus za mlade poduzetnike odličan je program za sve koji misle da imaju dobru ideju za vlastiti biznis ali ne znaju od kuda krenuti. Umjesto da sami razbijamo glavu o tome gdje i kako, bolje je otići do nekog tko je to razbijanje već odradio.  Ovaj Erasmus nudi upravo to, besplatno prenošenje znanja, a ujedno se osjeti malo i kako je živjeti u nekoj drugoj zemlji EU. Nije potrebno ni imati otvoreno poduzeće, bitno je da imate smislenu ideju i plan, a kroz ovaj erasmus možete iz prve ruke provjeriti da li da otvarate poduzeće kada se vratite ili ne (ili da li da se uopće vratite?). U doba digitalnih poslova ovaj program može biti i još zanimljiviji s obzirom da ne trebate vlastiti pothvat ostaviti na ledu nego ga možete paralelno razvijati. 

Koncept je vrlo jednostavan. Mladi poduzetnik pronađe drugog poduzetnika u EU koji se bavi istim ili sličnim poslom te odlazi kod njega na do 6 mjeseci. Prilikom tog boravka aktivno radi s poduzetnikom domaćinom i uči od njega. Troškovi za oba poduzetnika sufinancirani su od strane programa, ali ne u potpunosti. Iznos je određen paušalno ovisno o zemlji u kojo se vrši mentorstvo. Iznos potpore se kreće od 530 do 1100 €.

Kako mogu sudjelovati?

Sudjelovati možete kao:

  1. Novi poduzetnik 
    1. novo nastali poduzetnik koji planira pokrenuti poslovanje (još niste)
    2. Poduzetnik koji je pokrenuo poslovanje pred manje od 3 godine
  2. Iskusni poduzetnik – poduzetnik domaćin s više od 3 godine iskustva koje želi podjeliti

Kako bi sudjelovati morate se javiti posredničkoj organizaciji. Ove organizacije pomoći će vam da nađete poduzetnike koji vam odgovaraju te vam pomoći oko sve logistike i realizacije boravka. Kao što znate, ACT Grupa je jedna od tih nacionalnih kontakt točki za Hrvatsku. Za sudjelovanje ne morate čekati nikakve natječaje, samo nam se javite i mi ćemo vas dalje voditi kroz proces.



Hvala na čitanju i nadamo se da vam je korisno, i da ste poklikali i bookmarkali sve što ćete pratiti od natječaja. I veliko hvala mom timu što su pročitali i saželi (Plan za oporavak ima preko 1200 stranaaa).

Kao što znate, mi se ne bavimo savjetovanjem vezanim uz financiranja iz EU izvora, ali od srca vam preporučamo vrlo uspješne konzultatice: Jelena Benjak i njena Prosperia ili Dragana Raić i njena tvrtka Sopra projekt. Ako trebate kontakt, pitajte. 
 Sretno!

ACT GRUPA ČAKOVEC

Dr. Ivana Novaka 38
40000 Čakovec – HR
info@act-grupa.hr
+385 40 390 047
_______
OIB 17942508126
HR 47 2402 0061 1006 84081

ACT Grupa Zagreb

Zagrebački inovacijski centar
Avenija Dubrovnik 15/1
(paviljon 12), modul 43
10000 Zagreb – HR

en_GBEnglish (UK)
Scroll to Top