Upravljanje rizicima

Risk-Management-for-Small-Businesses-1024x683-1
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on linkedin
Piše: Ana Brigović

Kada se bavimo upravljanjem poslovanjem u dobu nepoznanica, korisno je da se osvrnemo na temu upravljanja rizikom. Ako ste ikad vidjeli ili čuli negdje da se rizik vrednuje pridjevima ”mali”, ”srednji”, ”veliki”, pliz izbrišite to iz glave zauvijek jer rizik nisu majice, pa nije ni prikladno govoriti o S, M ili L veličinama. 

Rizik je moguće sasvim precizno odrediti i kvantitativno izmjeriti, brojkama. Tako, na primjer, u svim osiguranjima ovog svijeta (bilo mirovinsko, ili kasko, ili životno…) postoje čitavi odijeli u kojima vojska aktuara radi upravo to. 

Prvo, valja nam uskladiti definicije i objasniti što su točno te nepoznanice. Činjenica da ne znamo točno što će se dogoditi dovodi nas do prvog ključnog pojma u sustavu upravljanja rizikom. Bez jasne određenosti koji će se točni ishod desiti, jer postoje razni mogući ishodi, taj ishod je nepoznanica. ”Istiniti” ishod, rezultat ili krajnje stanje, je nepoznat dok se ne desi te nam time postane poznat. 

Prošli put sam pisala o metodi kojom možemo istražiti koji su nam mogući ishodi – što se sve može desiti. 

Također, svaki ishod ima i svoju vjerojatnost. Kolike su šanse da će krajnji ishod biti baš eto taj? Vjerojatnosti su omjeri, odnosno postotci. Jer postoje svi mogući ukupni ishodi, i naš krajnji stvarni ishod je jedan od njih. Pa naspram ostalih ima manje ili veće šanse da će se ostvariti. 

Primjerice, šanse da će baš svi primatelji ovog newslettera isti otvoriti i pročitati postoje, ali su vrlo male. Vjerojatnije je da će 10% primatelja dobiti newsletter u spam folder umjesto u inbox, i vjerojatno je da će ga barem 5% primatelja ignorirati i/ili pobrisati. Postoji i vjerojatnost da će netko kliknuti Unsubscribe. Znači mogući ishodi su: bit će pročitan, neće biti pročitan, neće biti primljen itd. I svaki od tih ishoda ima svoju vjerojatnost koliko je izgledno da će se baš to desiti.

A što je rizik?

Rizik je kada nas određeni ishod košta. Upravljanjem rizikom pokušavamo upravljati onim nepoznanicama gdje mogući ishodi za nas znače financijski gubitak, ili drugi oblik nepoželjnog rezultata gdje mi gubimo nešto što nam ima vrijednost. Pa je formula za izračun rizika slijedeća: mogući ishod ”bla bla bli” koji ako se desi nas košta XX novaca a ima vjerojatnost YY% da će se uistinu i desiti. 

Recimo, postoji 40% vjerojatnost da će izvor vode na ovom zemljištu presušiti, a to bi nas koštalo 2 milijuna kn (za umjetno navodnjavanje). Ili, imam 10.000 € za marketing.  Ako utrošim tih 10.000 € na kampanju mogu ostvariti povrat prihoda kroz porast prodaje od 50.000 €  (x5 nam je srednji procijenjeni prihod uslijed uspješne kampanje). Vjerojatnost da kampanja bude neuspješna je 60%.

Ako idemo na kampanju, riskiramo da dobijemo pačju figu od povrata – odnosno postoji 40% šanse da ne bude bilo uspješno. A ako ne idemo u tu marketinšku kampanju, onda pak riskiramo da ćemo propustiti priliku da podignemo prodaju. Kako odlučiti? Da li da idemo u tu kampanju ili ne? 

Osnovno pitanje je koji ishod si možemo priuštiti. Možemo li si priuštiti gubitak od 10.000 € i možemo li si priuštiti ne poduzeti ništa da si dignemo prodaju? 

Mogućnost da se prikažu svi ishodi po svim vjerojatnostima i izračuna se moguća cijena svakog od tih rizika postoji, i zove se Monte Carlo simulacija. Ali kako nitko od nas nije profesionalni aktuar to nam sad nije fokus.

Fokus nam da smanjimo nepoznanice i dobijemo barem neke odgovore. Treba nam da djelujemo i odlučujemo sa samopouzdanjem. Kako se vidi gore iz primjera sa marketinškom kampanjom ‘cijena’ (oportunitetni trošak) nedjelovanja je veća. 

Dakle, u poslovanju i upravljanju nema baš nekog prostora za smrznuti se, ganjati točni i jedini ispravni ishod, brojati i prebrojavati do besvijesti, i sanjariti o ‘savršenom’ rješenju. Isto tako nema prostora ni za srljanje i odlučivanje temeljem toga kako je pao grah, puhnuo vjetar ili kako je nekome puhnuo neki hir u glavi… Probajte hodati između ta dva ekstrema. 

Sagledajmo koji su mogući ishodi, kolike su realne šanse da se koji desi, i koliko bi nas koštao pojedini ishod. I onda zdravorazumski odlučimo i djelujemo jer je naše samopouzdanje pokrijepljeno time da smo cca 90% mirni sami sa sobom i odlukom koju smo donijeli. 

ACT GRUPA ČAKOVEC

Dr. Ivana Novaka 38
40000 Čakovec – HR
info@act-grupa.hr
+385 40 390 047
_______
OIB 17942508126
HR 47 2402 0061 1006 84081

ACT Grupa Zagreb

Zagrebački inovacijski centar
Avenija Dubrovnik 15/1
(paviljon 12), modul 43
10000 Zagreb – HR

Scroll to Top