Piše: Stjepan Mikec
Kako nam je većini kalendarska godina vremenski period u kojem sagledavamo postignuto, sada je vrijeme da se zadnji put osvrnemo i pokupimo naučene lekcije prošle godine, sve ostalo ostavimo iza sebe i potpuno se usredotočimo na budućnost. U tekstu prvoga novogodišnjega biltena iznosimo stvari koje će vam nekima zbog svoje jednostavnosti izgledati neozbiljno. Pripazite da u kaosu vaše bliže okoline i tržišta te nepredvidljivosti šire ekonomije i društva ne zaboravite na neke osnovne, jednostavne stvari i tehnike koje su toliko “glupe” da ih zapostavljamo.
Pareto Princip
20% vaših aktivnosti utječe na 80% rezultata.
Potječe od talijanskog inžinjera/sociologa/ekonomista/filozofa Vilfreda Pareta koji je 1895. uočio da je 80% bogatstva u Italiji u vlasništvu oko 20% ljudi. To se može primijeniti na sve ekonomske aktivnosti, npr. 20% vaših kupaca čini 80% prihoda, 20% vaših proizvoda/usluga donosi 80% profita, 20% vaših aktivnosti (ili utrošenog vremena za poduzeće) dovodi do 80% vrijednosti koju stvarate.
Odnos može biti 10/90, 30/70, nije toliko bitno. Paretov princip nije zakon, već opažanje da većina stvari nije raspoređena ravnomjerno. U idealnom svijetu bi svaka jedinica dovodila do jednakovrijednog rezultata: svaki vaš suradnik bi stvarao istu vrijednost, svaka greška bi imala jednaki utjecaj, utrošeno vrijeme bi dovodilo do istih rezultata, svaka osobina proizvoda bi bila jednako važna kod korisnika. Planiranje bi nam bilo mnogo jednostavnije.
Međutim, normalna distribucija je otprilike ovakva:
Kako to izgleda u praksi kod upravljanja vremenom?
Naslov je ambiciozan, vremenom ćete upravljati teško, no iz vaših biznisa i života možete eliminirati nebitne stvari! Koje su po nekima i na 99%. Probajte si odgovoriti hoće li ono što ste naumili dovesti do bitne vrijednosti. Posvetite svoje vrijeme najvrednijim poslovima, suradnicima, kupcima, proizvodima i uslugama. Vrijednost nije uvijek samo povrat novca, već to može biti pozitivni utjecaj na nekoga, vaše i zadovoljstvo vašeg tima i sl.
Često nemamo dovoljno informacija i iskustva za procjenu koji su to inputi koji će dovesti do najvrednijih rezultata. Tada postupite ovako: umjesto da cijelo planirano vrijeme (sat, dan, mjesec, godina) radite na jednoj opciji koja vam je na umu, uzmite neko vrijeme (20%?) za skiciranje više opcija, razmislite o njima ili ih nekako testirajte, zatim u preostalo vrijeme razvijte onu opciju koja se pokazala najboljom. Ako gledamo vremenski linearno, ta opcija će biti slabije razvijena jer je na nju utrošeno manje vremena. Međutim što ako ona donosi veliku vrijednost, a ona o kojoj smo prethodno razmišljali, iako bi bila savršeno razvijena, donosi malo ili ništa?
Power Napping
Objašnjavanje Pareto principa je ispalo komplicirano i ozbiljno, pa ću vam predstaviti još jednu tehniku “upravljanja vremenom” koju mi urednik ionako ne bi dopustio kao samostalni tekst. Na Power napping sam prvi put naišao u automobilskoj emisiji koju vodi teta Loto. Objašnjavali su što učiniti kada vam se prispava u vožnji. Parkirajte, stavite alarm na 15-20 minuta, odspavajte i bit ćete kao novi.
Iako popodnevni spavanac u kontinentalnim dijelovima ima konotaciju navika djece mlađe vrtićke dobi, on može dovesti do velike produktivnosti. Većina vas koji ovo čitate možete si priuštiti neko mirno, zamračeno mjesto, bilo doma, u uredu ili proizvodnom pogonu. Istraživanja pokazuju da ovom navikom možete biti bolji mislilac, radnik i ljudsko biće u cjelini. Konkretno, ovakav spavanac povećava kognitivne sposobnosti za kreativno rješavanje problema, povećava kapacitet učenja i pamćenja, poboljšava raspoloženje i smanjuje stres, smanjuje greške na poslu, smanjuje umor.
Profesionalci će posegnuti za tehnikom Coffee Nap. Postupak je isti, samo pred spavanac drmnete kavu. Kofeinu treba oko 20 minuta da se apsorbira. Zvukovima alarma se budite ekstrabudni!